Dodatne ljekarnicke usluge u nasim ljekarnama

M. Ladavac, Lj. Majstorović, M. Jukić
Ljekarna "Kaštel" Pazin, Ljekarna Osijek, Ljekarna Split

DODATNE LJEKARNIČKE USLUGE U NAŠIM LJEKARNAMA

Uvod

Desetogodišnji rad u ljekarni rezultat je odnosno nastavak rada na spoznajama stečenih tijekom postdiplomskog studija - specijalizacije farmaceutske informatike na Farmaceutskim fakultetima u Ljubljani i Beogradu, jednomjesečnom praktičnom radu u Informativnom centru za lijekove Kliničke bolničke ljekarne, St. Thomasis u Londonu, kratkom upoznavanju s radom u Centru za informacije o lijekovima i Centru za praćenje nuspojava Sveučilišne bolnice u Rennesu, aktivno sudjelovanje na kongresima u organizaciji FIP-a i sudjelovanje u programima kontinuirane edukacije Sekcije za javne ljekarne.

Spoznaja da se ljekarnički rad mijenja, da ljekarnik u ljekarni sve manje proizvodi a više izdaje gotove lijekove veće učinkovitosti bolesniku je potreban savjet i veća zdravstvena skrb. Farmaceut se mora okrenuti pacijentu, procijeniti stanje na temelju komunikacije, dokumentirati razgovor s pacijentom, dokumentirati razgovor s njegovim liječnikom i procijeniti ishod terapije.

Aktivnosti koje smo provodili u ljekarnama do sada: Teme i ideje za provođenje farmaceutske skrbi prilagodili smo smjernicama EuroPharm Foruma, udruge Svjetske zdravstvene organizacije, koja se brine za razvoj ljekarničke djelatnosti u Europi, promovira farmaceutsku skrb i potiče rad farmaceuta na edukaciji pacijenta za sigurniju i racionalniju uporabu lijeka. Mnoge su teme prilagođene sezonskim oboljenjima i problemima u liječenju koji su uočeni za vrijeme rada na recepturi (prehlada, gripa, bjesnoća, alergija, debljina), nepravilno i neracionalno uzimanje lijekova (hipertenzija, alergija), povećana potrošnja nekih grupa lijekova (antibiotici, benzodiazepinski anksiolitici, nesteroidni antireumatici).

Slijedi prikaz aktivnosti:

-Izrada informativnih listića za pacijente s razumljivim informacijama o lijekovima (analgetici, antipiretici), liječenju (glavobolja, dispepsija, alergijske bolesti), prevenciji bolesti (hipertenzija prekomjerna tjelesna težina).
-Izrada informativnih listića i plakata - vodič za ljekarnike sa slijedom pitanja kako komunicirati s pacijentom kada se pacijent žali na glavobolju, želučane smetnje i alergijska oboljenja.
-Organiziranje informativnih centara o lijekovima u Osijeku i Splitu; osiguran poseban prostor, literatura, omogućen neometani razgovor s pacijentom ili rad u grupi kao na primjer za hipertoničare, djecu školske i predškolske dobi, osobe starije dobi. Izdavani su bilteni za farmaceute sa sadržajem o novostima u farmakoterapiji.
-Centri su danas ukinuti zbog nedefiniranih standarda u provođenju ljekarničke djelatnosti.
-Organizirana predavanja za farmaceute o novim spoznajama o organizaciji ljekarničke djelatnosti kao što je savjetovanje pacijenta o racionalnoj uporabi lijeka, o mogućim nuspojavama i interakcijama lijekova.
-Prezentiranje radova na savjetovanjima i kongresima kod nas i u svijetu i objavljivanje radova u različitim časopisima -Pharmaca, Farmaceutski glasnik, Medika , regionalni tisak.
- Organiziranje edukativnih programa za pacijente, upoznavanje i analiziranje njihovog znanja o lijekovima, analiziranje potrošnje lijekova po grupama, suradnja s drugim sudionicima u zdravstvu liječnicima, farmakolozima.
-Postavljanje posebnih aparata u oficini ljekarne za slobodno korištenje -mjerenje krvnog tlaka, visine i težine.

Kako je vrednovan ili financiran dosadašnji rad?

Sve aktivnosti obavljene do sada rezultat su dobrovoljnog rada i zalaganja nas kao grupe, uz neznatne financijske troškove. Najveći troškovi bili su izrada postera, organiziranje predavanja, učestvovanje na simpozijima i kongresima. Potporu za navedeno dobivali smo od matičnih ustanova, proizvođača lijekova ili veledrogerija.

Navedene aktivnosti morale bi postati svakodnevna praksa u ljekarni ukoliko se želi postići cilj provođenja farmaceutske skrbi odnosno brige za pacijente za ishod terapije. Ovo su počeci. Kolika je korist od svega napravljenog teško je reći. Potrebno je postaviti kriterije za vrednovanje rada, definirati svaki postupak, dokumentirati svaki postupak i na kraju dokumentirati korist naših usluga. Korist od dodatnih usluga zasigurno bi bila interesantna za naše društvo u kojem se svakodnevno donose novi standardi kojima se nastoje smanjiti troškovi u zdravstvu uopće.

Mislimo da smo educirani za pružiti više, uključiti se u zdravstveni tim preventivnog djelovanja za niz kroničnih bolesti, tim za ovisnosti, o zdravoj prehrani i medicinskoj kozmetici, školi pušenja.

Što je s našim propisima i zakonima? Zakonodavstvo se ne mijenja usporedno s promjenama u farmaceutskoj praksi. Danas se ljekarnika prvenstveno opterećuje administrativnim postupcima, s vrlo čestim promjenama, tako da se pitamo kada i kako bi se sve to moglo provoditi ili nešto drugačije danas u ljekarni raditi. No međutim moramo ustrajati i dokazati da jesmo ili postajemo ravnopravni sudionici zdravstvenog tima, pomažemo pacijentu za sigurnu i djelotvornu uporabu lijeka i na taj način smanjujemo komplikacije liječenja. Ovdje ističemo neophodno potrebnim osnivanje informativnih centara o lijekovima na županijskoj i državnoj razini, gdje bi tim farmaceuta bio na usluzi za pružanje informacija o lijekovima, koja u svakom trenutku mora biti pravodobna, stručna i točna, s jedne strane dostupna svim sudionicima u zdravstvu, a s druge strane zainteresiranim građanima. Naše se stručno znanje cijeni, a ljekarnička djelatnost kao takva postaje neophodna i potrebna društvu.