UF-DALMACIJE

GLASNIK

EDUKACIJE

STATUT

Maja Jakševac Mikša
Hrvatsko farmaceutsko društvo, Zagreb

KAKO SLIJEDITI RAZVOJ EUROPSKOG LJEKARNIŠTVA

Uvod

Koliko se ljekarnička praksa u nas razlikuje od one u drugim zemljama Europe, vjerujem, da zanima svakog ljekarnika. Upravo je to tema ovog izlaganja u kojem će biti prikazane neke sličnosti i različitosti našeg ljekarništva i onog u Europi, posebice zemljama EU, te noviji trendovi razvoja. Namjera je pokazati kakve promjene očekuju naše ljekarništvo u skoroj budućnosti odnosno što bi valjalo prihvatiti, a što nastojati izbjeći u njegovom daljnjem razvoju. Stoga su na ovo Savjetovanje pozvani kolege iz Austrije, Švicarske i Slovenije tj. zemalja, koje imaju vrlo razvijena i dobro organizirana ljekarništva da nam približe njihov ustroj, funkcioniranje i razvoj. 

Pregledom zakonodavstva EU vidljivo je da lijekovi, kao posebno osjetljivi i specifični proizvodi, o kojima ovisi ljudsko zdravlje, podliježu vrlo strogim propisima vezanim uz registraciju i stavljanje u promet, kontrolu kakvoće, režim izdavanja, reklamiranje itd. Svi ti propisi objedinjeni su u jedinstvenoj Direktivi 2001/83/EEC. Međutim, organizacija ljekarničkog sustava, kao dijela zdravstva (vlasništvo ljekarni, prostorni i kadrovski standardi, ljekarnička mreža, odnosi sa zdravstvenim osiguranjima, formiranje cijena...), nije harmonizirana na europskoj razini. Svakoj je državi prepušteno da ljekarništvo uredi nacionalnim zakonodavstvom način koji joj najbolje odgovara, poštujući postojeće propise EU. To znači da pučanstvu moraju biti dostupni svi potrebni lijekovi najbolje kakvoće, sigurnosti i dokazane učinkovitosti, izdani na propisan način.

Farmaceutska grupacija Europske unije (PGEU), čiji su članovi farmaceutske organizacije zemalja članica EU, je u ožujku ove godine izradila dokument “Ljekarništvo budućnosti” s namjerom da ukaže na glavna područja u kojima se, u narednim godinama, predviđaju promjene u struci te da pomogne organizacijama članicama da se pripreme za buduće izazove. Hrvatsko farmaceutsko društvo je, kao udruga zemlje izvan EU, pridruženi član PGEU. Slijede izvadci iz tog dokumenta.

Polazeći od činjenice da su ljekarnici lako dostupni, pouzdani, visoko stručni zdravstveni djelatnici obveza im je da maksimalno doprinose unapređenju zdravlja pučanstva i to: o osiguravanjem najboljeg terapeutskog učinka lijekova propisanih na recept, izdanih u ljekarni o pružanjem kvalitetnih savjeta u osiguranju sigurne i odgovorne samoskrbi, uključujući i samoliječenje ukoliko je potrebno o promicanjem zdravog načina života putem učinkovite promocije zdravlja i zdravstvene edukacije.

U skladu s navedenom strategijom bitno je da ljekarnici:

-osiguravaju najvišu kakvoću izdavanja lijekova što uključuje pružanje svih potrebnih savjeta i informacija o izdanim lijekovima
-surađuju s liječnicima i ostalim zdravstvenim stručnjacima kao i pacijentima kako bi se medikacija provodila najučinkovitije i postigao željen ishod liječenja
-štite zdravlje pučanstva odupirući se nepodobnoj promociji i distribuciji lijekova koji umanjuju učinkovitost sustava stavljanja u promet samo sigurnih, kvalitetnih i učinkovitih lijekova 
-pridonose najučinkovitijoj raspodjeli sredstava iz vladinih i osiguravajućih fondova za lijekove
-pružaju temeljite i objektivne savjete o liječenju uobičajenih lakših oboljenja u okviru samoliječenja
-sudjeluju s drugim zdravstvenim stručnjacima u kampanjama koje potiču provođenje zdravog načina života
-osiguraju svima dostupnu i zadovoljavajuću ljekarničku mrežu, te usluge koje odgovaraju očekivanju javnosti u pogledu okružja, atmosfere, privatnosti, kakvoće i ugodnog ophođenja ljekarničkog osoblja stalnim stručnim usavršavanjem proširuju svoje znanja o postojećim i novim lijekovima te postupcima liječenja, te tako osiguravaju svoj položaj najkompetentnijih stručnjaka za lijekove i druge medicinske proizvode.

Vidljivo je da se djelokrug rada ljekarnika proširuje te da osim nabavljanja i izdavanja lijekova treba podučavati i savjetovati bolesnike/ korisnike o ispravnoj primjeni lijekova, pratiti ishod farmakoterapije, osiguravati racionalniju uporabu lijekova, te preventivno djelovati na očuvanju zdravlja pučanstva. To se provodi pružanjem dodatnih ljekarničkih usluga. Iz navedenog proizlazi da se središte ljekarnikove pozornosti u suvremenom ljekarništvu pomiče s lijeka kao proizvoda prema bolesniku.

Kao dodatne usluge u ljekarnama europskih zemalja provode se projekti EuroPharm Foruma i to: Pitajte o svojim lijekovima - namijenjen edukaciji pučanstva o ispravnoj primjeni lijekova, Odvikavanje od pušenja - individualni ili grupni tečajevi, Skrb o bolesnicima s najčešćim kroničnim bolestima - hipertenzija, astma, dijabetes, te Prevencija HIV/AIDS-a. Nadalje, projekte razvijaju i nacionalne farmaceutske udruge, u dogovoru s ostalim čimbenicima u zdravstvu, te ih implementiraju u rad ljekarni (provjera krvnog tlaka, šećera u krvi, kolesterola, zaštita kože od sunca, metode zdravog mršavljenje, metadonska supstitucija, ponovljeno propisivanje/izdavanje lijekova kroničnim bolesnicima itd.). Za sada se te dodatne usluge u većini zemalja provode besplatno, no ima primjera i njihovog plaćanja. 

Da bi ljekarnici mogli prihvatiti predviđene zadaće nužno je modificirati dodiplomsku edukaciju, te provoditi ciljano i sustavno trajno usavršavanje. Tijekom studija valjalo bi smanjivati satnicu bazičnih općih predmeta, a proširivati sadržaje iz područja komunikacije, farmakologije, farmakoterapije, prirodnih lijekova, dodataka prehrani i sl. Posebno je važna edukacija o bezreceptnim (OTC) lijekovima i proizvodima budući je ljekarnik jedini stručnjak u zdravstvu za to područje. Znanja iz područja novih tehnologija, primjena kao i prosudba objektivnosti informacija, također su neophodni u ljekarničkom radu. 

Kako bi udovoljila potrebama današnjice i konkurenciji na tržištu ljekarna se sve više pretvara u zdravstveni savjetodavni centar - izgledom i asortimanom. Lijekovi na recept, gdje vlastiti izbor nije moguć, ne trebaju biti vidljivo izloženi i obično se nalaze u priručnim ladicama i policama. U oficini na vidljivim mjestima trebaju biti OTC proizvodi i lijekovi za samoskrb i samoliječenje, razmješteni po točno određenim pravilima. Dakako da su dobro došli i različiti informativni sadržaji poput tiskanih materijala i kompjutorskih prezentacija ali sa strogo provjerenim informacijama. Ljekarna treba imati i poseban prostor koji omogućuje intimniji razgovor i savjetovanje bolesnika, kao i pružanje dodatnih usluga. 

Poznato je da najbolje funkcioniraju ljekarništva u zemljama gdje je očuvana ljekarnička mreže, s rjeđim ali većim ljekarnama, koje zapošljavaju velik broj farmaceuta i ostalog osoblja. U takvim je ljekarnama moguće provoditi dodatne sadržaje, nuditi dodatne usluge, individualno savjetovanje, organizirati tečajeve i sl. U ljekarnama s minimalnim brojem zaposlenika to sve nije moguće. 

Važno je utjecati na državne institucije koje donose regulativu za područje ljekarništva da propisi budu takvi da ljekarnicima osiguravaju djelokrug rada u skladu s današnjim potrebama i smjernicama EU.