Masarykova 2/II, 10000 ZAGREB, HRVATSKA - tel.: 48 72 849, faks: 48 72 853, e-mail: hfd-fg-ap@zg.tel.hr

UF-DALMACIJE

GLASNIK

EDUKACIJE

STATUT


Melita Petrović
Gradska ljekarna Zagreb


LJEKARNIČKA KAMPANJA "PITAJTE O SVOJIM LIJEKOVIMA"



Na Međunarodni dan bolesnika (11. veljače 2003.) u 60 ljekarni širom Hrvatske ljekarnici su započeli kampanju ''Pitajte o svojim lijekovima '', koja se u našoj zemlji provodi drugi puta (prva je provedena od 11. veljače do 11. svibnja 2001. u 26 ljekarni, u Zagrebu i okolici te Karlovcu). Kampanja je dio projekta EuroPharm Foruma, udruge koja djeluje pri SZO, s ciljem razvoja ljekarništva u Europi, a njene članice su nacionalne farmaceutske udruge europskih zemalja. Hrvatsko farmaceutsko društvo, kao udruga članica, prilagodilo je projekt EuroPharm Foruma "Ask about your Medicines", te izradilo protokol za provođenje u našim ljekarnama, koristeći iskustva njemačke nacionalne farmaceutske udruge ABDA (Twinning program Njemačka - Hrvatska, u okviru SZO). Kampanja se ove godine provodila tijekom dva mjeseca, a financirana je sredstvima ljekarni u projektu, HFD-a i dobivenim od SZO za Twinning projekt. 

Glavni cilj projekta je racionalnija i sigurnija uporaba lijekova, a time i smanjenje troškova u zdravstvu, na temelju :

- proširivanja znanja pacijenata/korisnika o lijekovima
- informiranja građanstva o uslugama koje mogu dobiti od ljekarnika
- isticanja u javnosti savjetodavne uloge ljekarnika.

Osnovna svrha kampanje ''Pitajte o svojim lijekovima'' je upravo u njezinom nazivu; potaknuti pacijente/korisnike lijekova na razmišljanje o lijeku kao proizvodu koji pomaže samo ako se ispravno primjenjuje, te im skrenuti pozornost da informacije i savjete o sigurnoj farmakoterapiji mogu dobiti od farmaceuta u ljekarni.

Lijekovi se često ne uzimaju pravilno (istraživanja u svijetu pokazuju da je to čak u oko 50% slučajeva). Nedovoljan compliance (pridržavanje uputstava liječnika ili ljekarnika, suradljivost ) dovodi do lošijih rezultata farmakoterapije, a time i do dužeg trajanja bolesti i porasta troškova liječenja.  Prije početka uzimanja lijeka, bilo da je propisan od liječnika ili ga koristi za samoliječenje, pacijent / korisnik bi trebao znati odgovore na sljedeća osnovna pitanja :

- kako lijek djeluje (za što služi)
- kako i kada ga treba uzimati
- koliko dugo ga treba uzimati
- može li doći do neželjenog učinka lijeka i što učiniti ukoliko se pojavi
- koje su kontraindikacije (kod pojedinih skupina bolesnika-trudnice, dojilje, mala djeca, starije osobe.., ili kod pušenja, konzumiranja alkohola, upravljanja vozilom)

Tijekom kampanje, plakatima istaknutim u ljekarni, dijeljenjem letaka, te stavljanjem naljepnica na kutiju s lijekom korisnike se poticalo da, ukoliko ne znaju odgovore na ova pitanja, savjet i informacije potraže kod svog ljekarnika.

Kampanja se provodila u 60 dobrovoljno prijavljenih ljekarni s područja cijele Hrvatske, različitih s obzirom na veličinu prometa, lokaciju i tip vlasništva. Bile su zastupljene ljekarne malog, srednjeg i velikog prometa, locirane u središtu grada, široj okolici grada, ili pak u manjim mjestima. Prema tipu vlasništva bilo je 88% privatnih i 12% državnih/županijskih. Sudjelovali su svi zaposleni farmaceuti u tim ljekarnama, njih ukupno 181 (1 do 9 mr.farm/ljekarni).

Radi pripreme za provođenje kampanje svi ljekarnici iz prijavljenih ljekarni trebali su prisustvovati jednodnevnom tečaju stručnog usavršavanja koji je održan (u dva termina) u tjednu prije početka kampanje, u prostorijama HFD-a u Zagrebu.

Sve organizacijske poslove kao i sam tečaj (predavanja i radionice) provela je radna skupina koju je sačinjavao Izvršni odbor Sekcije za javno ljekarništvo HFD-a (M.Petrović, R.Broz-Malić, I.Buhač, A.Grundler, N.Jambrek, B.Kušević) i M.Jakševac- Mikša, voditeljica projekta.

U 4 predavanja sudionici su se upoznali s načinom provođenja kampanje i proširili svoja znanja iz područja komunikacije te nuspojava i interakcija lijekova. U predavanjima je naglašena potreba da ljekarnik uz stručno znanje mora usavršavati i komunikacijske vještine da bi mogao ispuniti svoju zadaću, kao dio zdravstvenog tima u konceptu ljekarničke skrbi. U sve prisutnijem samoliječenju, unatoč brzom razvoju suvremenih sredstava informiranja, savjetodavna je uloga farmaceuta nezaobilazna, jer se liječenje provodi bez konzultacije s liječnikom. Kod lijekova propisanih na liječnički recept intervencije ljekarnika su također potrebne, zbog mogućnosti medikacijskih pogrešaka, nerazumljivosti uputa uz lijek, straha od nuspojava i prekida terapije, nedovoljnih informacija dobivenih od liječnika i sl. 

U okviru tečaja sudionici su, u manjim skupinama od po 6 do 8 polaznika, aktivno sudjelovali, u dvije radionice temeljene na ''rješavanju problema''. U radionici pod nazivom '' Komunikacija u ljekarni '' rješavali su konkretne slučajeve iz svakodnevne ljekarničke prakse – kako sa stručnog aspekta , tako i koristeći svoje komunikacijske vještine za uspješan kontakt s bolesnikom. U drugoj radionici "Nuspojave i interakcije lijekova" sagledavali su probleme mogućih nuspojava i interakcija kod višestruke medikacije tj. izdavanja više lijekova na recept te još kojeg bezreceptnog lijeka. Sudionici tečaja su pokazali zavidno znanje i zainteresiranost za takav vid edukacije, a kao problem naveli su poteškoće u suradnji s liječnicima u slučajevima kada bi bilo potrebno korigirati terapiju, zbog mogućih problema s propisanim lijekovima. 

Na kraju tečaja provedena je anketa u kojoj se 95 % (od 181 sudionika) pozitivno izrazilo o potrebi ovakve edukacije. Na pitanje "Imate li u ljekarni mogućnost uređenja izdvojenog prostora i atmosfere za diskretan razgovor s pacijentom" - 73% odgovorilo je pozitivno, 25% da nema, a 2% to ne smatra potrebnim. O izvorima informacija koje ljekarnici najčešće koriste za upoznavanje novih proizvoda (receptni lijekovi, OTC i ostalo) doznaje se da su to najčešće promidžbeni materijali farmaceutskih tvrtki (proizvođača, distributera) 34%, stručna predavanja 29%, stručni časopisi 24%, Internet 10%, i manjim dijelom TV i tisak, posjeti stručnih suradnika farmaceutskih tvrtki, materijali sa stručnih sastanaka i kongresa, te izmjena iskustva s kolegama.

Najvećom poteškoćom pri provođenju ovakvih projekata u ljekarnama 72% kolega smatra nedostatak vremena i osoblja, 11% neadekvatan prostor, 14% nezainteresiranost pacijenata/kupaca, a samo manje od 4% misli da je to nemotiviranost i nezainteresiranost ljekarnika. 

Tijekom održavanja radionica očekivano se nametnula rasprava na temu izdavanja lijekova i potrebe donošenja zakonske regulative za to područje kako bi se uveo red u propisivanje i izdavanje lijekova na recept (R). Nužno je i prebacivanje nekih R-lijekova u bezreceptne lijekove (BR), uz dozvolu izdavanja samo u ljekarnama, uvažavajući stručnu kompetenciju i odgovornost farmaceuta. Zbog nezadovoljavajuće zakonske regulative, u ljekarnama se uvelike krše postojeći propisi, najčešće u dobroj namjeri da se pomogne pacijentu. To pokazuju i odgovori na pitanje ''Kako rješavate zahtjeve za izdavanjem lijekova režima R bez predočenja važećeg recepta?'' - 91% ispitanika izdaje pojedine lijekove prema vlastitoj procjeni, 4% izdaje većinu lijekova, a samo 5% odbija izdavanje lijeka bez valjanog dokumenta. 

Afirmiranost ljekarničke struke u cjelokupnom sustavu zdravstva 44% sudionika tečaja smatra zadovoljavajućom, a 3% vrlo dobrom. 53% farmaceuta ocjenjuje da je struka nedovoljno afirmirana te smatra da bi trebalo poduzeti sljedeće: povećati aktivnost Ljekarničke komore, poboljšati edukaciju ljekarnika i pripravnika, nametnuti se stručnim znanjem i prijedlozima za dodatne aktivnosti u preventivi i očuvanju zdravlja, radi smanjenja državnih troškova za zdravstvo, nastupati u javnosti i prema državnim institucijama agresivnije i složnije, promovirati ljekarničku struku u medijima. Kao teme budućih tečajeva za usavršavanje ljekarnika, učesnici kampanje '' Pitajte o svojim lijekovima '' predlažu niz stručnih tema iz područja farmakologije i farmakoterapije, OTC proizvoda, daljnje proširivanje znanja iz komunikacijskih vještina, umijeće prodaje i slično, što dokazuje su ljekarnici okrenuti budućnosti i svjesni svoje uloge u ljekarništvu XXI. stoljeća.